U vremenu klimatske krize, pitanje nije da li ćemo se prilagoditi – već kako brzo mediji mogu da integrišu principe održivosti u sve aspekte svog delovanja, uključujući i dizajn.
Vizuelni identitet medija oblikuje ne samo estetiku, već i poruku. Dok globalni brendovi sve češće prihvataju održive prakse u pakovanju i dizajnu, mediji na Zapadnom Balkanu tek počinju da prepoznaju značaj eko dizajna – pristupa koji kombinuje funkcionalnost, estetsku odgovornost i ekološku svest. Iako se čini kao “dodatak”, ne samo eko dizajn može postati moćan alat u borbi protiv klimatskih promena, već vizuelna podrška narativima koji promovišu održivost.
Šta je ustvari eko dizajn u kontekstu medija?
Eko dizajn (ekološki dizajn) u medijima podrazumeva primenu održivih principa u procesu vizuelne komunikacije – od izbora boja i tipografije koje troše manje energije prilikom prikazivanja na ekranima, do kreiranja dizajna koji ne podstiče hiperprodukciju i štetne prakse (npr. neodržive štampane promotivne materijale). Tu spada i korišćenje otvorenih softverskih rešenja, lokalne produkcije, kao i optimizacija digitalnih formata (smanjenje veličine fajlova radi manjeg digitalnog otiska).
Zašto je ovo važno za medije u Srbiji i regionu?
Zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se sa visokim stepenom zagađenja, neefikasnim upravljanjem otpadom i slabim ulaganjima u zelene tehnologije. Mediji, iako često pod pritiskom opstanka, imaju važnu ulogu u oblikovanju ekološke svesti. Ako oni sami ne pokažu doslednost u primeni održivih praksi – kako mogu kredibilno da pozivaju na promene?
Prema izveštaju The Shift Project iz 2019. godine, udeo digitalnih tehnologija u globalnim emisijama gasova sa efektom staklene bašte porastao je sa 2,5% u 2013. na 3,7% u 2018. godini. Ova vrednost je uporediva, pa čak i veća od emisija koje generiše avio-industrija, čiji udeo iznosi oko 2,5% do 2,8% globalnih emisija. Svaki video u visokoj rezoluciji, animirani baner ili teška web-stranica ima svoj ugljeni otisak. Zato je važno da se pri kreiranju digitalnih sadržaja razmišlja i o uticaju na okolinu.
Gde smo danas – i šta možemo naučiti?
Već postoje mediji u regionu koji integrišu principe održivog dizajna. Naprimer, portal Storyteller.rs primenjuje principe digitalne održivosti kroz nekoliko konkretnih koraka. Koristi se Open Sans – optimizovan i energetski efikasan font, a implementirana je i dark mode opcija, koja omogućava korisnicima smanjenje potrošnje energije, posebno na uređajima sa OLED ekranima. Takođe, prema podacima The Green WebFoundation, portal je hostovan kod verifikovanog zelenog provajdera koji se oslanja na obnovljive izvore energije.
Iako je reč o osnovnim koracima, primer pokazuje kako čak i manji mediji mogu početi da integrišu održive prakse u svoj digitalni identitet, uz svest da je to proces koji se stalno razvija i nadograđuje.
Takođe, štampani mediji sve više razmatraju korišćenje recikliranog papira, odnosno delimično recikliranog papira ili digitalne alternative. U kontekstu održivih praksi u štampanim medijima na Zapadnom Balkanu, možemo istaći časopis Liceulice. Ovaj magazin, poznat po socijalno angažovanom sadržaju, upravo koristi delimično reciklirani papir za štampanje svojih izdanja, čime doprinosi smanjenju ekološkog otiska. Pored toga, angažuje lokalne ilustratore i ilustratorke, što dodatno smanjuje potrebu za korišćenjem stock fotografija i podržava lokalnu umetničku zajednicu.
U Srbiji, međutim, reciklirani papir se uglavnom uvozi, što značajno povećava troškove proizvodnje i štampanja. Ovo pitanje otvara jednu novu, kompleksnu temu koja se tiče dostupnosti održivih materijala na domaćem tržištu, ali i šire sistemske podrške za ekološki odgovorno izdavaštvo.
U eri digitalne buke, dizajn nije samo sredstvo – već poruka. Kada mediji pokažu da su spremni da integrišu održivost ne samo kroz sadržaj, već i kroz dizajn, oni šalju snažnu poruku o svojim vrednostima. U kontekstu Srbije i regiona, gde se borimo za pravo na čist vazduh, vodu i zemljište, eko dizajn postaje više od estetike – postaje etika.
Autor fotografije je Javy Luzania / Unsplash
27. maj, 2025, Novi Sad, Srbija, Vladimira Dorčova Valtner